PERUNOVO KOPLJE

Panončev hommage Don Anti Škobalju

Vladimir Peter GOSS

Knjiga Don Ante Škobalja, Obredne gomile, izvorno je objavljena 1970 (pretisak 1999). Autor je dijeli u tri dijela - arheološki, povijesni i teološki. Tehnički, to je jasna i točna podjela. No kroz sva tri dijela provlače se ključni tematski sklopovi od kojih izdvajamo slijedeće: znanstveno-istraživački - prikupljanje golemog materijala koji će još dugo vremena čekati dostojnu obradu i koji predstavlja bogatstvo znanstvenog izvora prvoga reda; znanstveno-metodološki s izvanrednim uvidima u znanost, znanstvenu istinitost, njene vrhunce i ponore, s poukama za našu znanost i znanost uopće; moralno-metafizički u kojem se sve navedeno odražava kroz neka ključna pitanja o humanistici, humanosti i ljudskom postojanju u za nas beskrajnom i nespoznatljivom vremenu i prostoru.

U takvom okviru pišem sa stanovišta moje struke i mojih znanja i interesa o onome što doživljavam kao bitno u radu koji pa da je baš i 1% "točan" traži ozbiljan angažman na reviziji naše, pa i šire, povijesti.

Kako bih to učinio izabrao sam nekoliko citata odnosno misli iz rada Don Ante i potkrijepiti ću moja razmišljanjima primjerima, i to ne samo onima kojima se služi autor.

Komarnica, pogled na Novigrad

Tri ključna citata su kako slijedi. Navodimo:

"Takvih različitih spomenika ima i u drugim hrvatskim krajevima, samo što se njihov međusobni odnos i povezanost ne opaža i ne ističe kao ovdje u svojoj priprostoj jednostavnosti" (str. 487).

"Hrvati nisu ušli u rimske gradove... da su oni tu latinsku kulturu sasvim poprimili, Hrvati bi se stopili s romanski stanovništvom, govorili bi kakvom mješavinom ilirsko-latinskog jezika i pretvorili se u jedan od romanskih naroda. Nema sumnje da je jedan vladajući dio Hrvata bio za to... To se zove latinska stranka... U Hrvatskom je narodu bila i druga stranka, koja je išla za očuvanjem starih tradicija...Taj pokret zovemo Hrvatskom, narodnom, strankom..."(str. 497).

"Dužnost je znanosti ustanoviti kojim vjerama, narodima i vremenima pripadaju pojedini prežitci. Stručnjaci će sve ovo pomnnjivo istražiti i analizirati. Stvarnost je, međutim, sinteza, koja sve spaja i sjedinjuje u jedno jedinstvo, koje se upravo zove život." (str.357).

Nadasve bih želio pokazati što istraživanja Don Ante znače za neke druge dijelove naše domovine, posebice onaj panonski kojim se osobno bavim, i tako izraziti ono što obečavam u naslovu, Panončev hommage ovom neprocijenjivo vrijedom uvidu u povijest naših ljudi i njihove prisutnosti na području moderne hrvatske države. Kao takve teritorijalne jedinice gdje se kao i u Poljicama, iako za sada manje jasno, može očitati vrlo stari sloj slavenskog naseljenja i teritorijalne organizacije navodim, na pr., Bedekovčinu, Komarnicu, Radakovo i Tremu.

Vjerujem da je moj pristup u skladu s razmišljanjima Don Ante da nakon svakog "popisivanja" treba naći bit, stvoriti sintezu ako naši napori žele uroditi pravim plodom. Dakle, ovo je priča o tome kako sam doživio bit ovog za naše struke i povijest našeg prisustva u ovom prostorima nezaobilaznog rada i autorske osobnosti.

Od 1970. mnogo se toga desilo u kulturnoj antropologiji, linguitici, arehologiji, povijesti umjetnosti i srodnim humanističkim disciplinama. Slagali se ili ne s nekim od autorovih postavki, mnogo dugujemo Don Anti Škobalju i njegovim lucidnim uvidima kako u materijalnu kulturu tako i u bit ljudske duhovnosti.

***

Ljubljana 2011, 200 str., 104 barvne fotografije, risbe in karte; 20 x 27 cm, meha vezava, ISBN 978-961-254-292-4.

Predstavitev | Na vrh | Razne publikacije