PERUNOVO KOPLJE

Sakralna interpretacija mitsko-povijesne baštine Žrnovnice i Podstrane

Tomo VINŠĆAK

U okviru projekta Sakralna interpretacija krajobraza, kojeg je odobrilo Ministarstvo znanosti obrazovanja i športa Republike Hrvatske, sustavno se provode terenska istraživanja ostataka pretkršćanskih vjerovanja i religijskog svjetonazora na hrvatskom etničkom prostoru. Premda su na projekt službeno prijavljena samo četvorica znanstvenih istraživača, trojica iz Hrvatske i Zmago Šmitek iz Slovenije, rezultati i znanstvene spoznaje do kojih se došlo u zadnje četiri godine, nisu zanemarivi.

Došavši na ove današnje prostore, Slaveni su iz svoje pradomovine sa sobom donijeli i svoja drevna vjerovanja i mitski svjetonazor. Kako bi u potpunosti zavladali novim prostorom trebalo je bogovima stare vjere naći mjesto u novom životnom okolišu. Na taj način ono što je bilo tuđe i strano postalo je vlastito i prepoznatljivo. Stari su žreci stavili pečat u prostor i taj je trag vidljiv i do današnjih dana. Mi znamo da neki od sakralnih toponima koji se nalaze na topografskim kartama vuku svoje podrijetlo iz tog vremena, vremena doseljavanja Slavena na ove prostore. Na prvi pogled čini se da tih ostataka, kada se pogleda današnji hrvatski etnički prostor, nema baš previše. No, kada se počne istraživati materija oni postaju vidljivi duž obale od Istre sve do Konavala, a na kontinentu u središnjoj Bosni kod Vareša i po panonskom dijelu Hrvatske.

Treba odmah na početku reći da su naša traganja prvenstveno usmjerena prema tri božanske osobe. Perunu kao Gromovniku, njegovom protivniku Velesu koji se predstavlja kao zmija, zmaj ili medvjed, i trećoj božanskoj osobi, Mokoši.

Slaveni stavljaju svoja božanstva na mjesta gdje već postoji neka svetost. S prelaskom na kršćanstvo ponovno se uspostavlja kult svetosti samo što na mjesto starih slavenskih bogova dolaze kršćanski supstituti. Najviše toponima koji nas upućuju na pretkršćansku slavensku mitologiju nalazimo jugoistočno od Splita, u predjelu Žrnovnice, Podstrane i srednjih Poljica.

Ono što privlači pažnju istraživača je nevelik planinski masiv, visine jedva 450 metara na kojem se jasno vide tri vrhunca kojima je narod dao tri imena od kojih svako u sebi sadrži ime staroslavenskog boga Peruna: Perunsko, Perun i Perunić. Ti toponimi privukli su svojim nazivima i prijašnje istraživače. Tako Ante Škobalj u svojoj knjizi Obredne gomile isto spominje te toponime, s time da on ne polazi od toga da se u toponimima tj. oronimima vidi ime staroslavenskog boga Peruna, nego smatra da to dolazi od glagola periit tj. stršiti u nebo. To bi bile svojevrsne stijene koje poput prsta strše u nebo. Ta etimologija ovdje vjerojatno nije ispravna, jer se upravo ovdje radi o svetom prostoru staroslavenske i starohrvatske mitologije.

Na mjestima gdje se nekad štovao Perun, danas se nalaze crkvice posvećene sv. Jurju (sv. Jure). Tako i na spomenutom masivu postoje dvije crkvice posvećene sv. Jurju. Jedna je na istočnoj strani iznad gornje Podstrane. Nalazi se na starijem nalazištu koje je vjerojatno iz vremena željeznog doba i tamo se vide tragovi groblja. Druga se nalazi na Perunskom iznad Žrnovnice, udaljena oko sat hoda od drugog vrha. Ni danas nije jasno zašto se na tom grebenu nalaze dvije crkve posvećene istom svecu, sv. Jurju. Crkvice na Perunskom i na onoj vršini pripadaju općini Podstrana.

Stanovništvo koje živi u Žrnovnici ima drugačiji pogled na Perun od onoga iz Podstane, tj. s morske strane, ali s obje strane gledajući, Perun ima jednu crnu i jednu svjetlu stranu. Svijetla strana je ona iznad Podstrane, a tamna strana je iznad Žrnovnice. Rijeka Žrnovnica bila je granica između Poljičke Republike i Splita tako da se smatralo da ono što je na desnoj obali rijeke Žrnovnice ne pripada Poljičkoj Republici za razliku od onoga što je na lijevoj strani. Po tome Perun spada u cijelosti u Poljičku Republiku jer se nalazi na lijevoj obali rijeke.

Svetost tog prostora u pretkršćanskom smislu potkrepljuju i drugi toponimi. Jedan od najvažnijih je Zmijski kamen ili Zmij kamik, koji se spominje u darovnici još 1172., koju je s talijanskog izvornika preveo akademik Radoslav Katičić. Također je bitan i toponim izvora u današnjem zaseoku Amižići koji se zove Amižića vrelo ili Tribišće. Na crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Žrnovnici nalazi se reljef na kojem je prikazan konjanik koji kopljem probada zvjerku. Splitski arheolog dr. sc. Ante Milošević je 2009. godine došao do senzacionalne spoznaje da se tu ne radi o Mihovilu koji ubija zmaja nego da je na reljefu prikazan božanski boj starog slavenskog boga Peruna i njegovog suparnika Velesa.

Istraživanja mita u prostoru, koja se provode u sklopu projekta Sakralna interpretacija krajobraza Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, pod vodstvom dr. sc. Tome Vinšćaka, aktivnije su započela 2006. godine u području iznad grada Mošćenica na padinama Učke, podno brda Peruna u Istri. Upotpunjena su znanstvenim skupom Perunov žrvanj i Jurjevo koplje i na drugom važnom lokalitetu koji također nosi ime staroslavenskog vrhovnog boga.

Unutar projekta, do sada su istraživanja provedena u Istri na lokalitetima Mošćenice, Trebišća, Perun, Gračišće, Perunčevac, obrađeni su i uvala i poluotok Veles kod Novog Vinodolskog, Pag, Zlarin, Konavle, Pelješac, Brač, Sveto Brdo na Južnom Velebitu te lokaliteti Perun i Bogoš kod Vareša u BiH. No ponajviše toponima koji nas upućuju na pretkršćansku mitologiju nalazimo jugoistočno od Splita, u predjelu Žrnovnice, Podstrane i srednjih Poljica te se činilo vrlo prikladnim da se skup održi upravo na ovom prostoru.

Nakon znanstvenog skupa očekujemo da će lokalna zajednica koja živi na južnim i sjevernim padinama Peruna znati ispravno vrednovati i cijeniti prirodnu, povijesnu, kulturnu i mitološku baštinu ovog Hrvatima svetog prostora i da se nikada više neće devastirati kulturni krajolik, već da će se zaštititi i ispravno prezentirati domaćem i stranom čovjeku. Znanstveni radovi prezentirani u ovoj knjizi trebali bi poslužiti kao putokaz svima onima iz lokalne zajednice, koji se bave zaštitom prirodne i kulturne baštine svoga kraja.

Skup u Žrnovnici

***

Ljubljana 2011, 200 str., 104 barvne fotografije, risbe in karte; 20 x 27 cm, meha vezava, ISBN 978-961-254-292-4.

Predstavitev | Na vrh | Razne publikacije